4. Izlet ŠVP 2016. – Kamenjak
Nedjelja, 22.5.2016., prema planu Visokogorske škole HPD Želježničar nastavljamo s drugim dijelom škole visokogorskog planinarenja te krećemo na Kamenjak. Prekrasan sunčan dan bio je rezerviran za ponavljanje čvorova, učenje rada sa spravicom za osiguranje i spuštanja užetom prilikom penjanja sportskih smjerova, abseil i izradu sidrišta.
Vježbi su prethodila i predavanja četvrtkom na kojima je predavanje o pripremi visokogorskog uspona održala Irena Weigand dok su Petar Weigand i Krešimir Stojaković održali predavanje o opremi za ljetno visokogorsko planinarenje.
Put Kamenjaka krećemo osobnim automobilima, a mjesto sastanaka bilo je iza koncertne dvorane V. Lisinskog u 7 sati. Većina ekipe pristiže s različitih strana pa tako i mene Ivan i Željko kupe na naplatnim kućicama u Karlovcu u pola osam te krećemo na prvo zborno mjesto Ravnu Goru. U Ravnu Goru stižemo oko pola devet, ispijamo kavicu dok pristiže ostatak ekipe.
Ekipa se ponovno prebrojava na ugibalištu ceste koja s Grobnika ide prema Platku ispod Kamenjaka. Nakon što smo se svi tamo sastali nastavljamo put na naše današnje odredište, Kamenjak. Automobile ostavljamo na malom parkingu tik uz cestu koji pronalazimo tek iz trećeg pokušaja, uzimamo potrebnu opremu i krećemo prema penjalištu na koje stižemo za dvadesetak minuta.
Dolaskom na penjalište odmah krećemo na posao. Oblačimo opremu te ponavljamo čvorove dok su Nikola i Krešo pripremali teren za abseil. Nakon ponavljanja čvorova Željko nam objašnjava radnje tijekom absaila, tj. spuštanja niz uže pa ponovimo u kratkim crtama što sve trebamo znati prilikom abseila. Na mjestu s kojeg se spuštamo prvi korak je osiguranje na sidrištu na način da provučemo gurtnu kroz pojas, na sredini napravimo običan čvor te jedan matičar ukopčamo u vrh gurtne, a zatim sve to u sidrište preko kojeg ćemo se spuštati. Nakon toga pripremamo uže te ukoliko smo koristili jednostruko uže tražimo sredinu koja će biti ukopčana u središte za spust i provlačimo jedan kraj užeta kroz sidrište, a na svakom kraju radimo čvorove minimalno jedan metar od kraja. Spajamo dva kraja u ruku i na duplo slažemo uže na knjigu dok partner provlači uže kroz sidrište. Kad je cijelo uže pravilno složeno povikom „pazi uže“ upozoravamo one ispod sebe i bacamo smotano uže. Slijedi spuštanje niz uže što znači da prvi penjač koji će se spuštati niz uže postavlja sistem za blokiranje, tj. izrađuje prusik na obje niti užeta i ukopčava ga u pojas. Zatim postavlja na obje niti sistem za trenje, tj. spravicu za osiguranje i ukopčava u gurtnu pomoću koje je osiguran, ali ispod običnog čvora. Na kraju slijedi provjerava cijelog sistema, iskopčavamo matičar iz sidrišta te započinjemo spuštanje.
Nakon upoznavanja s postupkom abseila, podijeli smo se u tri grupe, po šest tečajaca u svakoj grupi te ponovili postupak na ravnom terenu. Nakon ravnog terena ponavljamo proceduru abseila na strmini. S obzirom da nas ima 18 tečajaca u grupi, dok čekamo svoj red Željko nam objašnjava rad sa spravicom za osiguranje i pravilan položaj tijela prilikom spuštanja užetom kod penjanja sportskih smjerova. Nekoliko smjerova smo uspješno ispenjali, a abseil smo ponovili svaki od tečajaca po dva puta na manjoj i većoj strmini dok su naši instruktori strpljivo provjeravali opremu i pratili naše vratolomije.
Vrijeme brzo prolazi, postajemo gladni, slijedi kratki odmor i pauza za ručak. Popodne koristimo za sidrišta, tj. Željko nam objašnjava izradu sidrišta s pomičnim i nepomičnim smjerom. Naučili smo da postoje dvije osnovne vrste sidrišta, koje dijelimo prema načinu na koji su pojedinačne povezane točke povezane u središnju točku sidrišta: klizno sidrište – središnja točka se može pomicati lijevo-desno, pri čemu se opterećenje na pojedinačne točke automatski ravnomjerno raspoređuje te fiksno sidrište – središnja točka se formira tako da se gurtna ili uže koja povezuje pojedinačne točke veže u čvor, a u slučaju pucanja jedne od točaka sidrišta ne dolazi do udarca na preostale točke kao kod kliznog sidrišta. Mana ove vrste sidrišta je da će sve točke sidrišta biti jednoliko opterećene samo ako je cijeli štand opterećen u planiranom smjeru, onome koji smo zamislili kada smo vezali čvor. U slučaju promjene smjera u kojem vučemo sidrište, neke od točaka će postati više opterećene, čime ih izlažemo opasnosti da popuste, dok druge neće trpiti nikakvo opterećenje.
Nakon predavanja o sidrištima uslijedilo je još par riječi o pravilnom ukopčavanju kompleta i užeta prilikom penjanja sportskih i dugih smjerova. Završili smo oko 17 sati te zaključujemo da je za danas dosta, spremamo opremu i spuštamo se do auta dok je ekipica od pet tečajaca odlučila još popesti vrh Velikog Kamenjaka. Naravno ne krećemo direktno kući već na pivicu ,štrudlu i čaj u hotel Risnjak, u Delnicama, a tek onda put Zagreba.
Nataša Muža
