Tomislav Tisanić na Elbrusu
Ovak, ukratko.. Za obavit uspon i silazak mi je trebalo 3 dana + 1 za odmor . penjao sam se sam, sa južne strane. prvi dan sam se popeo do skloništa priut 11, malo iznad sam postavio kamp. drugi dan aklimatizacija, i treči juriš na vrh. Za uspon mi je trebalo 8 sati i jedno 5 za silazak, jer je ledenjak bio uništen od ratraka koji voze gore/dole i sve se topilo. Vrjeme je bilo savršeno, stime da je ponoći bilo i do -25 a po suncu +20. Ruta nije tehnički zahtjevna, potrebna je jako dobra kondicija i aklimatizacija. Ja osobno nisam išao na aklimatizaciju prije uspona, nego sam se aklimatizirao na Elbrusu. Visinska razlika od mog kampa do vrha cca 1500 m. InaćeElbrus ima dva vrha: istočni i zapadni. Zapadni vrh je i najviši, odnosno 5642 metra (18.513 stopa), dok je istočni nekoliko metara niži, tj. 5.621 metar (18.442 stopa).
Iako tehnički uspon na vrh nije prezahtjevan, Elbrus je jedna od najsmrtonosnijih svjetskih planina. Na Elbrusu je 2004. godine poginulo 48 penjača.
Na zapadni vrh Elbrusa prvi su se popeli, 1874. godine, Florence Crauford Grove, Frederick Gardiner, Horace Walker, Peter Knubel i vodič Ahija Sottajev.
Na istočni vrh prvi se popeo Hillar Hahirov, 1829. godine.