Društvena kronika
| 1945 | |
| 28. lipnja | osnovana je Planinarska sekcija Fiskulturnog društva “Lokomotiva”. |
| 9.srpnja | osnovano je šest ogranaka Planinarske sekcije FD “Lokomotiva”, skijaški oranak , ogranak vodića, alpinistički ogranak, dječji ogranak, foto-oranak i ogranak za agitaciju. |
| 1946 | |
| .– u rujnu | dogovoreno da planinari “FD “Lokomotiva” preuzmu zapušteni dom na Oštrcu u Samoborskom gorju i da ga obnove |
| 12.prosinca | 0snovan je Građevinski odbor, radi preuzimanju brige o planinarskom domu na Oštrcu |
| 1947. | |
| 15.ožujka | u “Vijesniku” izlazi članak Gerharda Ledića “Planinarska sekcija FD Lokomotiva – jedna od najvećih planinarski družina u NR Hrvatskoj” |
| u listopadu | – završeni glavni radovi na obnovi doma na Oštrcu. |
| 1948. | |
| svibanj | otvoren je planinarski dom na Oštrcu. Prema evidenciji dežurnog Vjenceslava Jurića u svečanosti otvaranja sudjelovalo je 426 sudionika |
| 20.svibnja | osnovan je PD “Zagreb”. Planinarska sekcija iz FD “Lokomotiva” uključuje se u PD “Zagreb”, ali zadržava Aktiva željezničara |
| 1949 | |
| Puštena u rad hidrocentrala na Oštrcu koji su izradili članovi Sindikalne planinarske grupe Radionice državnih željeznica(današnji Gredelj), ložionice zagrebačkog Glavnog kolodvora, kontrole prihoda i Direkcije eksploatacije željeznica. | |
| 15.listopada | PD “Zagreb” osnovana Speleološka (Špiljarska) sekcija |
| 1950. | |
| 20.siječnja | održana osnivačka skupština PD-a “Željezničar |
| 2.veljače | osnovana Markaciona sekcija. To ime je nosila do 1978 godine |
| 16.veljače | osnovan je Alpinistički odsjek, u istom mjesecu osnovana je i Foto-sekcija i skijaška sekcija |
| 4.svibnja | – članovi koji su prešli iz Speleološke sekcije PD “Zagreba” osnovali su Špiljarsku sekciju |
| u rujnu | osnovana sekcija vodića (koja djeluje do 1960 godine |
| 1951 | |
| 17. ožujaka | osnovana Omladinska sekcija (12 članova ljetuje sa šatorima u Karlobagu što predstavlja početak kampova na Puntamiki i Sutomiščici |
| 1953.- | |
| 8.srpnja | osnovana je stanica GSS-a u PD “Željezničaru”. To je bila prva stanica GSS-a u nekom planinarskom društvu. |
| 1954 | |
| 21.siječnja | na Prvom jugoslavenskom speleološkom kongresu u Ljubljani predstavljen je prvi broj “Speleologa |
| u prostorijama velike kuglane u Trnjanskoj cesti priređena je velika izložba planinarske fotografije u Hrvatskoj. Izložbu je posjetilo 2600 ljudi | |
| veljača | osnovana Radio -sekcija vezana uz Speleološki odsjek |
| održano prvo društveno ljetovanje u kampu “Željezničara” na Puntamici kod Zadra | |
| 1955. | |
| Speleološka sekcija izvela je prvo veće istraživanje – spuštanje u jamu Mandelaju (-85 m), pothvat je izvela pomoću speleoloških ljestvica. | |
| 1956.– | |
| Špiljarska sekcija promjenila naziv u “Speleološki odsjek”. | |
| Foto-sekcija nabavila tamnu komoru i sudjelovala na izložbi u Samoboru | |
| 1957. | |
| – Dograđen je dom na Oštrcu | |
| Održan ljetni penjački tečaj na Prokletijama i alpinistički logor na Prenju. Dragutin Belačić Žohar organizirao školu za pedesetak članova | |
| Omladinske sekcije, a u Ogulinu održan prvi seleološki tečaj. Vodili ga Slavko Mearjanac i Srečko Božičević. | |
| Pomoću vitla koje je konstruirao Josip Gruden po prvi put je svladana okomica od 200m u jami Čudinka (Lika) | |
| 1958 | |
| Dom na Oštrcu dobio je struju iz električne mreže | |
| 13.travnja | – PD Željezničar, Sutjeska, Japetić i Maks Plotnikov održali prvo orjetacisko natjecanje u Samoborskom gorju (preteća Memorijala Janka Mišića |
HPD Željezničar sudjelovao je u sletovima planinara željezničara održanim u periodu između 1961. i 1990. godine te je zadržao kontakte s drugim planinarskim društvima istog imena.
