Hrvatske planinarske kuće

Planinarsku obilaznicu HRVATSKE PLANINARSKE KUĆE (HPK) ustanovilo je HPD Željezničar iz Zagreba povodom 50. obljetnice Društva i 125. obljetnice prvog izleta HPD-a.

Planinarska tradicija u Hrvatskoj duga je i plodna. Sve je počelo davne 1874. godine kada je osnovano HRVATSKO PLANINSKO DRUŽTVO.

Već 1878. godine planinari su dobili na korištenje GRADSKU KUĆU na Medvednici, prvu planinarsku kuću u Hrvatskoj.

Planinarima i izletnicima na usluzi je više od 140 planinarskih kuća širom Hrvatske. Planinarske kuće imaju razne nazive: dom, kuća, sklonište, koliba i slično, no treba znati da sam naziv ne jamči uvijek ono što se u kući očekuje.

U dnevniku obilaznice HPK kućama su dodijeljeni nazivi :

DOM – otvoren je i opskrbljen vikendima i blagdanima kroz cijelu godinu ili sve dane u godini.

KUĆA – otvorena je i opskrbljena povremeno ili po dogovoru s upravljačem, ili samo nedjeljom.

SKLONIŠTE – nije zaključano i može se prenoćiti bez najave. Za noćenje u pl. skloništu treba sa sobom ponijeti vreću za spavanje i po želji podložak.

Neke kuće (Risnjak, Hahlići, Alan…) imaju ZIMSKU SOBU. To je prostorija u kući ili njenoj neposrednoj blizini, koja služi kao sklonište ako je kuća zatvorena.

Većinom su otključane i dostupne planinarima izvan ljetne sezone. U ovom dnevniku označene su sa T .

U svim planinarskim kućama u Hrvatskoj, planinari imaju 50% popusta za noćenje, uz predočenje planinarske iskaznice. Markica za tekuću godinu vrijedi do 10. siječnja sljedeće godine.

Neke planinarske kuće imaju prostorije sa SKUPNIM ležajevima na kojima spava više planinara, ali su zato cijene noćenja niže.

U kućama bi se morao nalaziti žig s njezinim nazivom i označenom nadmorskom visinom te upisna knjiga.

Većinom kuća upravljaju planinarska društva ili HPS, a neke su kuće u privatnom vlasništvu i primaju planinare pod istim ili sličnim uvjetima.

Planinarske kuće bi trebale na vidljivom mjestu imati ploču s nazivom kuće, nadmorskom visinom i nazivom onoga tko njome upravlja.

Na kućama koje posluju prema pravilniku HPS postavljene su ploče plave boje s bijelim slovima, dimenzija 40x60cm. Na pločama je, uz naziv kuće, navedeno je li riječ o domu, kući ili skloništu.

Dodatne bijele ploče s plavim slovima, dimenzija 20x30cm, označuju kojoj kategoriji kuća pripada:

A – potpuno opskrbljeno, s ležajevima

B – djelomično opskrbljeno, s ležajevima

C – neopskrbljeno, s ležajima

D – neopskrbljeno, bez ležaja

I – potpuno opskrbljeno, bez ležaja.

Dodjeljivanje naziva i kategorija planinarskim kućama regulirano je pravilnikom od strane Gospodarske komisije HPS.

Podaci o kućama često se mijenjaju. Na naše zadovoljstvo, stalno se otvaraju nove kuće, dok nažalost neke od postojećih prestaju pružati svoje usluge planinarima.

 

Pravilnik obilaznice

Kontrolne točke

Danom usvajanja ovih pravila u 2000. god. obilaznica je imala 110 KT (kontrolnih točaka), a sada ih je ukupno 150. Svaka novootvorena planinarska kuća postaje KT ove obilaznice. Obilaznica nema posebne trase, a obilaznik sam bira prilaz do KT nekim od postojećih planinarskih puteva. Obilazak KT nije vremenski ograničen.

UVJETI ZA DODJELU ZNAČAKA

Obilaznica ima 6 stupnjeva priznanja i može zadovoljiti prohtjeve svakog planinara.

Svaki obilaznik koji dokaže da je obišao 25 KT ima pravo na ZELENU značku. Za obiđenih 50 KT stječe se pravo na BIJELU značku. Za PLAVU značku treba obići 75 KT, a među njima najmanje jednu KT iz svakog područja gdje postoje planinarske kuće.

ZLATNU značku dobit će obilaznik koji obiđe 100 KT.

POSEBNO PRIZNANJE dodijelit će se obilazniku koji obiđe 125 KT  i 150 KT. Značke su numerirane i vodi se evidencija obilaznika.

 

Potrebno Stupnjevi Uvjeti
25 KT Zelena značka nema
50KT Bijela značka nema
75 KT Plava značka najmanje 1 KT iz svakog područja
100 KT Zlatna značka nema
125 KT Posebno priznanje nema
150 KT Posebno priznanje nema

PODJELA PO PODRUČJIMA

Planinarske kuće razvrstane su po područjima označenima rednim brojevima od 1 do 20.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podjeli po područjima svrha je da planinari obilaze kuće po cijeloj Hrvatskoj, odnosno da obiđu barem jednu kuću u svakom području. Podjela je usklađena s HRVATSKOM PLANINARSKOM OBILAZNICOM (HPO). Popis KT sastavni je dio ovih pravila.

DOKAZIVANJE OBILASKA

Posjet svakoj KT dokazuje se otiskom žiga kuće na predviđenom mjestu u dnevniku obilaznice, a ako je kuća zatvorena, fotografijom ispred nje.

Preporučuje se fotografiranje ispred ploče s nazivom kuće. Na fotografiji se mora jasno vidjeti obilaznik. Ako se obilazak dokazuje fotografijom, na njezinoj poleđini treba upisati redni broj područja i KT te datum obilaska.

Sve KT čiji se obilazak dokazuje fotografijama bit će u dnevniku obilaznice HPK ovjerene žigom Komisije za obilaznice HPDŽ.

Ako u kući nema posebnog žiga obilaznice HPK (u obliku kuće), može se koristiti postojeći žig kuće.

NABAVA DNEVNIKA I ZNAČAKA

Dnevnik obilaznice može se kupiti u HPD ŽELJEZNIČAR, Trnjanska 5b, 10000 Zagreb, utorkom od 18.30 do 20.30 sati ili se može naručiti poštom. Trošak poštarine se naplaćuje.

U cijenu dnevnika obilaznice HPK nisu uračunate cijene značaka, koje su vrlo prihvatljive.

Pravo na kupnju zelene, bijele, plave i zlatne značke imaju samo obilaznici koji ispune uvjete iz ovih pravila. Počasno priznanje je besplatno.

Obilaznik je dužan u dnevnik HPK čitkim slovima upisati svoje osobne podatke, te prilijepiti svoju fotografiju, ukoliko obilazak nekih KT želi dokazati fotografijama.

OVJERA ISPUNJENOG DNEVNIKA

Dnevnici se šalju poštom ili donose osobno u HPD ŽELJEZNIČAR (utorkom od 18.30 do 20.30 sati) radi ovjere i dodjele značaka. Komisija za obilaznice HPDŽ vratit će dnevnik obilazniku u roku od 15 dana.

ZAVRŠNI DIO

Obilaznik mora osobno obići KT. U protivnom krši pravila obilaznice HPK i načela planinarske etike. Pojave li se kakve nejasnoće u dokazivanju obilaska, vlasnik dnevnika će biti zamoljen za dodatno objašnjenje. Mogući spor u vezi s obilaznicom rješavaju Komisija za obilaznice HPDŽ i Upravni odbor HPDŽ.

DOLAZAK U KUĆU

Po dolasku u kuću, planinar pojedinac ili vođa skupine planinara, treba se javiti domaru i raspitati se o mogućnostima prehrane i noćenja, ako postoje takve namjere.

REZERVACIJA SPAVANJA

Potrebna je radi osiguranja smještaja, poglavito za veće skupine. Ako su svi ležajevi u kući zauzeti, domar može odobriti spavanje u dnevnim prostorijama, osobito ako vremenske prilike ne dopuštaju boravak izvan kuće.

UPISNA KNJIGA

Glavna joj je svrha osobna sigurnost planinara, kako bi se u slučaju potrebe znao smjer njihova kretanja. Prije potrage za nestalim planinarima Gorska služba spašavanja (GSS) traži taj podatak u upisnoj knjizi. Knjiga ne služi za ispisivanje svakojakih poruka, šaranje ili utiskivanje žigova.

UPOZORENJE O OPASNOSTIMA

Raspitajte se kod domara o meteorološkim uvjetima kao i o putu kojim želite krenuti. Domar će vas upozoriti na moguće objektivne opasnosti.

OBUĆA

Planinarske cipele ostavljaju se na za to predviđenom mjestu u kući. U spavaonice se ne smije ulaziti u cipelama. Ponesite sa sobom papuče ili čiste tenisice.

KUĆNI MIR

Poslije 22 sata vrijeme je za spavanje i zato treba stišati pjevanje i društvene zabave kako bi se omogućio odmor planinarima koji rano ustaju. Planinari koji se rano ujutro spremaju na put moraju paziti da ne probude one koji spavaju.

PUŠENJE

U svim prostorijama planinarskih kuća u Hrvatskoj pušenje je zabranjeno. Radi zaštite nepušača, ta je zabrana i zakonom propisana.

VODA

Ako je opskrba kuće vodom otežana, valja je koristiti samo za nužne potrebe. Provjerite kod domara je li voda pitka. Ako niste sigurni, prokuhajte je.

HRANA

U većini kuća smije se jesti hrana koju donosimo sa sobom. U nekima, pogotovo onima koje su zakupili privatnici, ne gledaju blagonaklono na planinare koji donose svoju hranu.

SMEĆE

Smeće se ne ostavlja u planini, niti u planinarskoj kući, već se nosi sa sobom i pri povratku odlaže na za to predviđenim mjestima. Prostorije u kući, koje smo koristili, prije odlaska treba očistiti od smeća.

SKLONIŠTE

Počistiti prije odlaska i pripremiti drva za druge planinare. I nama ih je netko pripremio da se što prije ugrijemo. Tko ima viška trajnih konzervi može ih ostaviti u skloništu.